Savjeti i tehnike za bolje panoramiranje

Od zamrzavanja brzih objekata u odnosu na dinamične pozadine do dodavanja dojma pokreta sporijim objektima, primjenom tehnike panoramiranja u svoje fotografije možete unijeti dojam kretanja i dramatičnost.

Tehniku panoramiranja možete upotrijebiti za dodavanje još jednog elementa svojim fotografijama putem bilo kojeg fotoaparata. Čak niti ne morate snimati brze objekte. Panoramiranje možete upotrijebiti za postizanje dojma kretanja i kod relativno sporih objekata, koji nakon zamućenja pokreta mogu djelovati kao da su se kretali mnogo brže.

Panoramiranje je kreativna tehnika koja može dočarati pravi dojam pokreta na akcijskim fotografijama. Ako upotrebljavate veliku brzinu zatvarača za zamrzavanje objekta koji se brzo kreće, fotografiji može nedostajati dio dramatičnosti iz tog trenutka, jer će objekt snimanja izgledati kao kip. Međutim, ako odaberete manju brzinu zatvarača i pomaknete (ili panoramirate) fotoaparat istom brzinom kojom se kreće i objekt, taj objekt u pokretu možete na fotografiji izoštriti, a pozadina i ostali statični predmeti postat će blago zamućeni.

Osim postizanja dojma brzine, panoramiranje može pomoći i u snimanju oštrijih fotografija objekta u pokretu te u fokusiranju pažnje gledatelja na njega ili jednostavno u maskiranju neprivlačne pozadine. Bez obzira na namjeru, panoramiranje fotoaparata je odlična vještina, a tajna postizanja dojmljivih rezultata je... vježba. Panoramiranje zahtijeva dobru kontrolu nad fotoaparatom, stoga je iskustvo nezamjenjivo.

Raznovrsni sportovi na stazama dobri su predmeti snimanja za vježbanje panoramiranja jer vam pružaju mnogo pokušaja za usavršavanje vještina dok trkači, konji, motocikli ili trkaći automobili redaju krug za krugom. Kod kuće djeca ili kućni ljubimci koji se igraju u vrtu predstavljaju idealne mogućnosti za snimanje objekata u pokretu.

Prebacite na prednost zatvarača (Tv) ili puni ručni način rada (M) i odaberite brzinu zatvarača.

Idealna brzina ovisi o nizu čimbenika: brzini kretanja objekta, udaljenosti između objekta i vas, objektivu koji rabite te količini efekta zamućenja koju želite postići. Započnite s brzinom zatvarača od približno 1/60 s i smanjujte je kako napredujete. Pokušajte s 1/30 s ili manjom vrijednosti za više zamućenja, odnosno 1/125 s za manje. Obavezno isključite stabilizator slike – osim ako ne snimate s objektivom s opcijom Mode 2 IS – u tom ga slučaju uključite. U ovom načinu rada, sustav za stabilizaciju slike ispravit će podrhtavanja u vertikalnom, ali ne i u horizontalnom smjeru kretanja fotoaparata dok pratite akciju.

Nekim objektima može biti potrebna veća brzina zatvarača kako bi se spriječilo njihovo potpuno zamućenje. Primjerice, automobilu tijekom utrke trebat će veća brzina zatvarača nego biciklistu. I dalje ćete moći snimiti mnogo zamućenja pomoću brzine zatvarača od 1/200 ili 1/400 s ako se objekt brzo kreće i ako ga uspijete pratiti dok se kreće.

Ako snimate u ručnom načinu rada, morat ćete podesiti i otvor blende kako biste dobili dobru ekspoziciju. Uz prioritet zatvarača (Tv), fotoaparat će se pobrinuti za to.

Odaberite kontinuirani način rada. Osim što ćete na bolji način uhvatiti trenutak, također smanjujete mogućnost trešnje fotoaparata uslijed pritiska okidača.

Pozadina vaše fotografije bit će mutna, tako da će njezine pojedinosti biti manje uočljive na fotografiji. Međutim, boje pozadine čine važan dio fotografije, jer će uokvirivati objekt. Ako možete, potražite pozadinu koja će biti u kontrastu sa snimanim objektom i koja će ga istaknuti, što će dobro izgledati pri snimanju s panoramiranjem. Nekoliko pokušaja bez objekta u kadru brzo će otkriti ima li potencijala. Horizontalne linije, kao što su ograde ili rubovi ceste, dodaju strukturu i pružaju bolji dojam brzine. Ako snimate pri slabom osvjetljenju, zamućena pozadinska svjetla mogu unijeti dramatičnost na fotografije.

Kako biste spriječili ponovno izoštravanje na fotoaparatu tijekom panoramiranja, za praćenje objekta upotrijebite automatsko izoštravanje u načinu rada AI Servo AF – ovisno o tome koliko ste udaljeni od akcije, možda ćete morati eksperimentirati kako biste odredili hoće li bolje rezultate dati automatsko izoštravanje u jednoj točki ili automatsko izoštravanje u zoni.

1. Okrenite se prema odabranoj pozadini i stopalima stanite u širini ramena, za bolju stabilnost. Tijekom panoramiranja trebate pomicati samo gornji dio tijela, stoga se tijekom praćenja akcije zakrećite u struku.
2. Uz uporabu kontinuiranog snimanja pritisnite okidač prije nego što objekt dođe do željenog mjesta i nastavite snimati sve dok objekt ne prođe iza njega.
3. Pratite objekt fluidnom kretnjom, ali nemojte to činiti samo tijekom fotografiranja. Slijedite ga prije, tijekom i nakon toga, nemojte se nepotrebno kretati te smanjite vertikalno kretanje ili nagib. To ćete možda lakše postizati uporabom tražila (ako ga vaš fotoaparat ima), nego LCD zaslona.

Panoramiranje zahtijeva vježbu pa se stoga ne brinite ako prve fotografije ne uspiju. Možete naučiti više snimanjem velikog broja fotografija i proučavanjem toga zašto su neke ispale bolje od drugih. Primjerice, je li u pitanju pogrešna brzina zatvarača ili je objekt previše zamućen? Zatim primijenite što ste naučili na sljedećoj seriji fotografija.

Naravno, ako je objekt savršeno izoštren, a pozadina svilenkasto glatko zamućena, smatrajte to uspjehom. Panoramiranje je zabavno, tako da ćete vjerojatno poželjeti pokušati još jednom!

Nakon što savladate tehniku panoramiranja danju, možete postati kreativni i noću, uvodeći na svoje fotografije nastale panoramiranjem tragove svjetla.


Napisao Marcus Hawkins