Preuzmite kontrolu nad vremenom – istražite usporene, ubrzane i jako ubrzane videozapise

Igrajući se s vremenom i pokretima u videozapisima, možete otkriti svijet koji je inače skriven – usporite akciju koja se brzo kreće ili ubrzajte duže događaje poput izlaska sunca ili oblaka koji plove nebom. Profesionalni snimatelj Matthew Vandeputte dijeli svoje tehnike za snimanje kroz vremenski spektar, od usporenog snimanja do ubrzanog i jako ubrzanog protoka vremena.

Za sve ove tehnike ključna je brzina izmjene sličica. Ona određuje brzinu snimanja i reprodukcije videozapisa u broju sličica po sekundi (fps). Najčešće standardne brzine snimanja i reprodukcije su 25 ili 30 fps. Filmovi se obično snimaju pri 24 fps, tako da 25 fps izgleda više „kinematografski“, dok 30 fps izgleda oštrije te je poželjno za snimanje brzih sportskih događaja i vijesti, na primjer.

Nije presudno što ćete odabrati, ali bilo bi dobro da se brzina snimanja i reprodukcije podudaraju. Za snimanje usporenih snimki morate snimati veći broj sličica u sekundi – npr., ako snimate pri 50 fps, a snimku reproducirate pri 25 fps, pokreti će se reproducirati u pola brzine.

Kako biste ubrzali prolazak vremena, morate snimati uz manji broj sličica u sekundi. Snimanjem 25 pojedinačnih sličica kroz dulje vremensko razdoblje, a zatim njihovom reprodukcijom pri 25 fps možete zgusnuti minute, sate, pa čak i dane u samo jednu sekundu videozapisa. Tako nastaju videozapisi s ubrzanim protokom vremena i jako ubrzanim protokom vremena. Jako ubrzani protok vremena je ubrzani protok vremena kod kojega se fotoaparat pomiče. Ubrzani protok vremena obično se snima na stativu ili na klizaču za upravljanje kretanjem, tako da fotoaparat ostaje na gotovo istom mjestu, a kod jako ubrzanog protoka vremena možete mijenjati položaj fotoaparata između svake fotografije.

„Ubrzani protok vremena doista je dobar način za definiranje snimke ili pak za uvodne snimke za novu scenu ili novu lokaciju, primjerice velike i široke pejzaže ili gradske panorame“, objašnjava Matthew. „Jako ubrzani protok vremena više sliči na snimku posebnog efekta pri kojemu promatrač kreće na putovanje. Kao što mi je redatelj jednom rekao, podsjeća na let kroz vrijeme i prostor.“

Matthew je snimatelj i uređivač videozapisa koji se specijalizirao za snimanje efektnih snimki na kojima u stvarnom vremenu spaja usporedno snimanje s karakterističnim tehnikama za ubrzani i jako ubrzani protok vremena. Njegov se rad upotrebljava komercijalno, a možete ga vidjeti na kanalima kao što su Netflix, National Geographic i Discovery Channel.

„Prije otprilike 11 godina, dok sam išao na predavanja za snimatelje, na internetu sam vidio astrografski videozapis s ubrzanim protokom vremena koji me se duboko dojmio“, otkriva. „U to sam vrijeme imao EOS 600D [sada ga je naslijedio Canon EOS 850D] te sam shvatio da mi pruža i mogućnost ubrzanog prolaska vremena. Te sam noći snimio svoj prvi niz i od tada ih nikada nisam prestao snimati.“

Ubrzani i jako ubrzani protok vremena zahtijevaju snimanje fotografija u pravilnim intervalima. Za ubrzani protok vremena, Matthew savjetuje snimanje najmanje 300 fotografija, „s obzirom da to daje najmanje 10 sekundi videozapisa pri 25 fps ili 30 fps.“

Brojni EOS fotoaparati, uključujući Canon EOS R6 i EOS RP, imaju ugrađeni mjerač intervala koji može automatizirati taj postupak, kao i način snimanja videozapisa s ubrzanim prolaskom vremena koji omogućava dijeljenje videozapisa izravno s fotoaparata. Matthew voli spremati pojedinačne fotografije kao RAW datoteke jer mu to daje više mogućnosti kada je riječ o postprodukciji. Nakon obrade RAW slika primjenjuje digitalnu stabilizaciju u programu Adobe After Effects* te konačno uređivanje u programu Adobe Premiere Pro.* Međutim, možete započeti s izradom ubrzanog protoka vremena iz skupa JPEG datoteka u raznim softverskim paketima, uključujući besplatni iMovie na Macu ili MakeAVI na PC računalu.

Kod jako ubrzanog protoka vremena, Matthew kaže da tako puno sličica u sekundi možda nije praktično. „Ako želite snimiti 300 fotografija uz jako ubrzani protok vremena, možda će vam trebati nekoliko sati da pomaknete stativ i promijenite kadar svake snimke. Kod većine videozapisa s jako brzim protokom vremena niz ne mora trajati toliko dugo. Zato predlažem da fotografirate najmanje 120 fotografija. Osim toga, preporučujem ručno snimanje svake fotografije, tako da budu u skladu s intervalima između svake snimke. Ako se oslanjate na automatizirano snimanje u intervalima i niste spremni za kadriranje po vremenu aktivacije, možda ćete morati ponovo početi.“

Brzina kretanja koju želite snimiti s ubrzanim ili jako ubrzanim protokom vremena odredit će interval između svake fotografije. Brzi objekti mogu zahtijevati kratke intervale od nekoliko sekundi, dok objekti koji se sporo kreću, npr. cvijet u rastu ili voće u raspadu mogu zahtijevati razmake od nekoliko minuta.

Ako tijekom duljeg razdoblja snimate krupni kadar objekta, razmislite o umjetnom osvjetljenju kako biste izbjegli drastične promjene u razini osvjetljenja. Međutim, u pejzažima i gradskim panoramama, promjena svjetlosti tijekom vremena vjerojatno će biti ključna točka za karakter snimke. Ključni dio kompleta u svakom je slučaju stativ; ako se fotoaparat između snimaka pomakne, statični objekti će neugodno „plesati“, a objekti u pokretu neprirodno poskakivati. Za učinkovit jako ubrzan protok vremena, fotoaparat se mora pomicati glatko i ne smije podrhtavati.

„Za jako ubrzan protok vremena potrebna su vam tri elementa“, kaže Matthew. „Očigledno, treba vam objekt te staza ili put koji ćete slijediti. Možete se kretati prema objektu ili od njega, bočno ili kružno oko njega. Treća stvar koja vam treba je sidrište koje će biti na točno istom mjestu na svakoj fotografiji.“ Ako odaberete jednu točku u sceni koju želite zadržati u istom položaju, pomicanjem fotoaparata djelovat će kao da kružite oko te točke, što će izgledati uglađeno, a ne isprekidano. Kako bi sidrište ostalo u identičnom položaju, Matthew preporučuje da ga označite istom točkom automatskog izoštravanja na svakoj snimci ili da na fotoaparatu uključite mrežu linija.

Ubrzani protok vremena možete snimiti iz blizine (npr., za snimanje rastvaranja cvijeta) ili s kilometarskih udaljenosti (npr. panoramski prikaz oblaka koji se nadvija nad krajolikom). Možete upotrijebiti objektiv koji će odgovarati sceni; Matthew je primjerice odabrao Canon EF 24-70mm f/4L IS USM, a za fotoaparate sustava EOS R Canon RF 24-70mm F2.8L IS USM ili Canon RF 24-105mm F4-7.1 IS STM, zato jer je njihov raspon žarišnih duljina idealan za razne objekte koje snima. Za jako ubrzani protok vremena nikako ne preporučuje snimke šire od 24 mm jer postoji rizik od izobličenja perspektive iznimno širokokutnih objektiva na rubovima kadra – „Npr., ako snimate pri 16 mm i promašite kadriranje između dviju snimki za samo nekoliko centimetara, taj pomak rubne perspektive nećete moći ispraviti u postprodukciji.“

„Ubrzani protok vremena i usporeni videozapisi nalaze se na suprotnim krajevima vremenskog spektra“, kaže Matthew. „Ubrzani protok vremena ubrzava kretanje, a usporene snimke ga usporavaju.“ To znači da su usporene snimke idealne kod brze akcije koja bi inače bila prebrza za gledanje.

Usporene snimke lakše je snimiti od ubrzanog protoka vremena. Svaki fotoaparat iz aktualnih asortimana Canon EOS i PowerShot (osim modela PowerShot ZOOM) može snimati videozapise s većim brojem sličica. Najbrže postavke obično su dostupne samo kada snimate pri nižim razlučivostima videozapisa, – EOS R6, npr., nudi 50 fps i 60 fps pri 4K, odnosno 100 fps i 120 fps pri Full HD rezoluciji.

Ne morate nužno snimati pri višekratniku izlaznog broja sličica – npr., ako vam fotoaparat to omogućava, možete snimati pri 120 fps i usporiti na 25 fps u postprodukciji. Što je broj sličica u sekundi veći, to će sporije izgledati reprodukcija normalnom brzinom.

Brzina zatvarača obično je jedan od načina za upravljanje ekspozicijom, ali također određuje kako se objekti u pokretu iscrtavaju na slici. Matthew upozorava kako upotreba velikih brzina zatvarača kod ubrzanog ili jako ubrzanog prolaska vremena zaustavlja sve pokrete, što rezultira iznimno oštrim kadrovima te isprekidanim pokretima i podrhtavanjem pri reprodukciji videozapisa. „Kod upotrebe manje brzine zatvarača za zamućenje elemenata u pokretu, poput automobila i ljudi, dobivate impresivne efekte.“

Kako odrediti odgovarajuću brzinu zatvarača? „Postoji nešto što se zove pravilo zatvarača od 180 stupnjeva“, objašnjava Matthew, „što znači da brzina zatvarača za video isječke treba biti inverzna dvostrukoj vrijednosti broja sličica u sekundi. Dakle, ako snimate pri 25 fps, brzina zatvarača trebala bi biti 1/50 s. Tako ćete dobiti najljepše zamućenje pokreta i najuzbudljivije snimke kinematografskog izgleda. I dalje se pridržavam ovih smjernica pri usporenom snimanju uz veći broj sličica u sekundi, uključujući upotrebu brzine zatvarača od 1/200 s pri snimanju brzinom od 100 fps.“

Čak i pri snimanju niza fotografija pri mnogo manjem broju sličica u sekundi za ubrzani ili jako ubrzani protok vremena, Matthew se uglavnom drži pravila zatvarača od 180 stupnjeva. „Ako između snimki postoji interval od četiri sekunde, što je vrlo uobičajeno za oblake, za svaku fotografiju odaberite ekspoziciju od dvije sekunde. Ako interval postane duži od toga, već u rangu od nekoliko minuta, ne brinite o pravilu – ipak, svakako uvijek preporučujem snimanje uz veće brzine zatvarača i bez stativa.“

Ako upotrebljavate veće brzine zatvarača, možda ćete morati upotrijebiti druge načine za kontrolu ekspozicije i zato Matthew upotrebljava ND filtar kako bi smanjio količinu svjetlosti koja ulazi u objektiv. „Ako snimate danju, trebat će vam jak ND filtar na objektivu kako biste postigli dobru ekspoziciju pri manjoj brzini zatvarača“, kaže.

Sada kad na raspolaganju imate sve alate za snimanje vremena i pokreta na kreativan novi način, pri sljedećem snimanju možete isprobati usporeno snimanje ili pak snimanje s ubrzanim ili jako ubrzanim protokom vremena.


Napisao Marcus Hawkins


^{*Adobe, Adobe Premiere i After Effects registrirani su zaštitni znakovi ili zaštitni znakovi tvrtke Adobe u SAD-u i/ili drugim državama.}